1. 10. 2012.Naša baština info 1
Zaštita naše baštine i očuvanje povijesnih vrijednosti pravno je regulirana Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara kojeg je donio Hrvatski državni sabor 18. lipnja 1999. godine.
Stručni djelatnici Konzervatorskog odjela u Slavonskom Brodu, arhitekti, povjesničari umjetnosti, arheolozi i etnolozi, imaju za obavezu i dužnost proučavanje, istraživanje, dokumentiranje i praćenje stanja kulturnih dobara te prezentiranje vrijednosti koje su često skrivene, pored kojih gotovo svakodnevno prolazimo. Temeljna obaveza i svrha rada Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela u Slavonskom Brodu koji je nadležan za prostor Brodsko - posavske županije je valorizacija, analiza i proučavanje kulturnih dobara za upis u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske kako bi se kulturna dobra u neokrnjenom, izvornom stanju, prenijela budućim naraštajima.
Informativnim tekstovima, prezentacijama i izložbama za građanstvo edukativnim za našu djecu želja nam je približiti ljepotu baštine i djelokrug rada našeg Konzervatorskog odjela.
Planiranim tekstovima, kao izborom iz stručnih materijala arhiva Ministarstva kulture, približiti ćemo čitateljima brojnu kulturnu baštinu, pojasniti pojedine termine zaštite i vrste kulturnih dobara, a osobitu pozornost dati pojedinačnim zaštićenim kulturnim dobrima našeg kraja.
U narednim tekstovima prezentirati ćemo kulturna dobra brodskog kraja od najvećeg nacionalnog značenja za Republiku Hrvatsku, romaničke i gotičke crkvice u Lovčiću, Brodskim Zdencima i Glogovici te Tvrđavu „Brod“, prikazati zaštićena kulturna dobra, djelokrug rada odjela u sudjelovanju pri izradi prostorno-planske dokumentacije tj. izradi mjera zaštite kulturne baštine za potrebe PPU općina i gradova, GUP-a gradova, UPU-a dijelova naselja, DPU-ova, prokazati koje su građevine u obnovi sredstvima MK, pokretnu i nematerijalnu kulturnu baštinu naše Slavonije.
Baština je kulturna i prirodna, nepokretna i pokretna, materijalna i nematerijalna.
Nepokretnu kulturnu baštinu čine pojedinačne građevine i/ili kompleksi građevina, kulturno-povijesne cjeline te krajolici. Kolokvijalnim nazivom nepokretna kulturna dobra predstavljaju graditeljsku baštinu od pojedinačne građevine prema cjelini, odnosno područja izuzetnih povijesno-memorijalnih osobitosti.
Pokretnu kulturnu baštinu čine zbirke predmeta u muzejima, galerijama, knjižnicama i drugim ustanovama, kao i u drugim pravnim osobama te državnim tijelima uključujući i kod fizičkih osoba, crkveni inventar i predmeti, arhivska građa, zapisi, dokumenti, pisma i rukopisi, filmovi, arheološki nalazi, antologijska djela likovnih i primijenjenih umjetnosti i dizajna, etnografski predmeti, stare i rijetke knjige, novac, vrijednosni papiri, poštanske marke i druge tiskovine, dokumentacija o kulturnim dobrima, kazališni rekviziti, uporabni predmeti (namještaj, odjeća, oružje i sl.), prometna i prijevozna sredstva i uređaji, predmeti koji su značajna svjedočanstva razvitka znanosti i tehnologije.
Nematerijalna kulturna dobra mogu biti razni oblici i pojave duhovnog stvaralaštva što se prenose predajom ili na drugi način, a osobito jezik, dijalekti, govori i toponimika, te usmena književnost svih vrsta, folklorno stvaralaštvo u području glazbe, plesa, predaje, igara, obreda, običaja, kao i druge tradicionalne pučke vrednote, tradicijska umijeća i obrti.
Željka Perković, dipl.ing.arh.